Što je reumatoidni artritis?
Reumatoidni artritis (RA) je kronična sistemska autoimuna upalna bolest vezivnog tkiva koja se primarno manifestira bolju, ukočenošću i oteklinama zglobova, a može imati i sistemska očitovanja. Karakterizira ga simetrični poliartritis najčešće malih zglobova šaka i stopala. Bez liječenja, perzistentna upala dovodi do oštećenja zglobne hrskavice i deformiteta te uzrokuje trajnu invalidnost.

Proces započinje u sinoviji, membrani koja omotava zglob, tvoreći zaštitnu vrećicu. Ova je vrećica ispunjena tekućinom za podmazivanje zgloba koju nazivamo sinovijalnom tekućinom. Osim zaštite zglobova, ova tekućina snabdijeva hranjivim tvarima i kisikom hrskavicu, glatko tkivo koje oblaže krajeve kostiju. Hrskavica je građena prvenstveno od kolagena, strukturnog proteina tijela, koji tvori mrežu vlakana i time podupire zglobove. Kod reumatoidnog artritisa stalni upalni proces koji zahvaća sinoviju postupno razara kolagen, čime se prostor u zglobu smanjuje i konačno razara samu kost. Kod progresivnog reumatoidnog artritisa razaranje hrskavice se ubrzava kada se tekućina i upalne stanice nagomilavaju u sinoviji, tvoreći panus, izraslinu koja se sastoji od zadebljanog sinovijalnog tkiva. Panus proizvodi više enzima koji razaraju obližnju hrskavicu, pogoršavajući status zahvaćenog područja i privlačeći više upalnih stanica, čime se upalni proces stalno ponavlja. Ovaj proces ne samo da zahvaća hrskavicu i kosti, već oštećuje i organe u drugim dijelovima tijela.

Uzroci reumatoidnog artritisa
Stvarni uzroci nisu poznati. Prema najprihvatljivijoj teoriji “okidač” reumatoidnog artritisa je kombinacija nekoliko čimbenika, među kojima su abnormalni autoimuni odgovor, genetska predispozicija te virusna ili bakterijska infekcija. RA je najčešća upalna reumatska bolest koja se pojavljuje u oko 1-2 % odrasle populacije Europe i SAD-a. Žene obolijevaju 2-3 puta češće, s time da se razlika među spolovima nakon germinativne dobi gubi. Brojna su istraživanja pokazala utjecaj genetske predispozicije na nastanak bolesti. Najčešće obolijevaju osobe životne dobi između 35 i 55 godina. Prosječna životna dob muškaraca s teškim RA smanjena je za 7, a žena za 4 godine. Najčešći uzorci smrti su vaskularni incidenti zbog ateroskleroze, zloćudne bolesti i infekcije.

Simptomi reumatoidnog artritisa
Tijek bolesti je izrazito varijabilan. Karakterističan simptom reumatoidnog artritisa je jutarnja ukočenost koja traje najmanje pola sata. Bolest počinje prodromalnim simptomima u obliku slabosti, malaksalosti, smanjenog apetita, bolnim zglobovima s osjećajem ukočenosti.

Poliartritis počinje postupno i prvo zahvaća metakarpofalangealne i proksimalne interfalangealne zglobove. Zglobovi su zahvaćeni simetrično, bolni su, osjetljivi, otečeni i karakterističnog vretenastog oblika. Bol je često simetrična, ali može biti žešća na jednoj strani, ovisno o tome koja se ruka češće koristi. Bolest je dugotrajna s izmjenjivanjem perioda remisije i egzacerbacije simptoma. Danas razlikujemo dva glavna oblika RA; rani kod kojeg simptomi traju manje od godinu dana te je tada odgovarajućim liječenjem moguće zaustaviti bolest. I drugi oblik; etablirani reumatoidni artritis gdje postoje znakovi oštećenja zglobova. Reumatoidni artritis uzrokuje anemiju i zahvaća živce. Oboljeli su u opasnosti od skleritisa, upale krvnih žila oka koja može uzrokovati oštećenja rožnice.

Liječenje reumatoidnog artritisa
Reumatoidni artritis liječi se lijekovima i promjenom načina života. Za uklanjanje boli i usporenje progresije oboljenja koriste se mnogi preparati, ali još ne postoji odgovarajući program liječenja. Cilj većine terapija lijekovima je dugoročno smanjenje upalnog procesa, sprečavanje oštećenja kostiju i ligamenata zglobova, očuvanje pokretljivosti, što veća ekonomičnost liječenja i odsustvo popratnih pojava. U početku se obično primjenjuju nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIL) koji smanjivanjem upale ublažavaju bolove.

Načela prehrane u reumatoidnom artritisu temelje se na zdravoj i redovitoj prehrani. To podrazumijeva prehranu temeljenu na voću, povrću i žitaricama od cjelovitog zrna, većem unosu ribe, a manjem unosu mesa te zamjeni masnoća životinjskog podrijetla biljnim masnoćama. Takav način prehrane pomoći će održavanju idealne tjelesne mase i poboljšanju općeg zdravstvenog stanja. Nije dokazano da određena vrsta hrane može poboljšati ili pogoršati bolove u zglobovima i kroničnu upalu, odnosno utjecati na ishod bolesti, međutim, analizom mediteranske prehrane utvrđeno je da ona ima povoljan utjecaj na prevenciju ateroskleroze kojoj su ovi bolesnici izrazito skloni.